utorak, 13. lipnja 2017.

Preminuo je Ingo Dollinger – svećenik, moralni teolog, promicatelj Tradicije – raspra s Vatikanom oko Treće Fatimske tajne


Moralni teolog Ingo Dollinger (desno) kao mladi svećenik sa svetim padre Pijom


(Augsburg) U nedjelju Presvetoga Trojstva popodne preminuo je poznati augsburški svećenik Ingo Dollinger u 88. godini života. U posljednje vrijeme njegovo se zdravstveno stanje iznimno pogoršalo. U udarne naslove svjetskoga tiska moralni je teolog dospio u poodmakloj dobi zbog neizravne raspre na daljinu sa Svetom Stolicom oko takozvane Treće Fatimske tajne.

U svojem posmrtnom slovu Maike Hickson u ponedjeljak je napisala: „Njegov tajnik rekao mi je: 'Njegovo je lice sjalo kad je umirao'.“

Dollinger se rodio 1929. godine. Godine 1954. zaređen je za svećenika, djelovao je ponajprije u župnom dušobrižništvu, a potom je bio tajnik augsburškog biskupa Josefa Stimpflea (augsburški biskup od 1963.-1992.). U to je vrijeme odlazio k velikom svetcu, ocu Piju iz Pietrelcine (1887.-1968.) koji mu je bio duhovni vođa i Dollinger se držao njegovim duhovnim sinom. Mnogo puta posjetio je stigmatiziranog kapucina u mjestu San Giovanni Rotondo.


                                                   Branitelj i promicatelj tradicije

Ingo Dollinger tijekom propovijedi


U sedamdesetim godinama sudjelovao je kao jedna od vodećih osoba na katoličkoj strani u razgovorima Njemačke biskupske konferencije s masonerijom i odlučno se zalagao za Izjavu o nepomirljivosti iz 1980. godine koju je Njemačka biskupska konferencija izdala o pitanju članstva katolika u masoneriji. Kongregacija za nauk vjere potvrdila je ovu nepomirljivost 1983. godine.

U ranim osamdesetim godinama postao je rektorom Filozofsko-teološkog visokog učilišta Institutum Sapientiae u brazilskom Anapolisu gdje je i sam predavao moralnu teologiju. Ovo sveučilište služilo je Redu regularnih kanonika svetoga Križa kao mjesto formacije. U ono vrijeme na Zapadu još nije postojala crkveno priznata bogoslovija koja je bila povezana s Tradicijom.

Institutum Sapientiae imao je u Vatikanu među svim teološkim visokim učilištima u Brazilu na kojima su se spremali svećenički kandidati za svećeništvo najbolji ugled. Vjernost papi u pomutnji pokoncilske krize bio je Dollingerov „zaštitni znak“ nakon izbora Ivana Pavla II. Kardinala Ratzingera dobro je poznavao već iz Njemačke. Bilo je to poznanstvo koje je postalo još prisnije izgradnjom sveučilišta. Kao autor više knjiga Dollinger je nastupao kao branitelj katoličkog vjerskog nauka i trudio se oko „jasnoće u dezorijentiranosti koja sve više uzima maha“, kako je on sam naglašavao.

Kasnije je bio promicatelj tradicionalnih staroobrednih zajednica kao što je Svećeničko bratstvo sv.Petra (FSSP), utemeljeno 1988. godine, te iste godine utemeljeni Servi Iesu et Mariae (SJM). Posljednje godine svoga života Dollinger je proveo u Wigratzbadu.

Raspra na daljinu s Vatikanom oko Treće Fatimske tajne

U svibnju 2016. godine njemačko-američka katolička publicistica Maike Hickson na OnePeterFive izvijestila je pozivajući se na Inga Dollingera da Sveta Stolica 2000. godine takozvanu Treću fatimsku tajnu nije u cijelosti objavila. Za svoju izjavu Dollinger se pozivao na Benedikta XVI. koji mu je to povjerio kao ondašnji, za to nadležni pročelnik Kongregacije za nauk vjere.
Hichsonova je napisala:

Nedugo pošto je Kongregacija za nauk vjere objavila Treću fatimsku tajnu u lipnju 2000. godine, kardinal Joseph Ratzinger rekao je ocu Dollingeru tijekom jednog osobnog razgovora da postoji jedan dio Treće tajne koji još nisu objavili! 'Postoji još i više od ovoga što smo objavili', rekao je Ratzinger. Osim toga, rekao je Dollingeru da je objavljeni dio autentičan i da neobjavljeni dio govori o 'lošem Koncilu i lošoj Misi' koji će doći u bliskoj budućnosti“.

Tada se dogodilo nešto neuobičajeno. Tiskovni ured Svete Stolice objavio je izjavu Benedikta XVI. u kojoj je on opovrgnuo Dollingerovu izjavu o Trećoj Fatimskoj tajni i načelno je odbacio da je ikada s Dollingerom razgovarao o Fatimi.

Izjava za tisak Vatikana u cijelosti glasi:
Neki članci koji su objavljeni posljednjih dana donijeli su izjave koje se pripisuju profesoru Ingu Dollingeru, prema kojima mu je u lipnju 2000. godine tadašnji kardinal Ratzinger nakon objavljivanja Treće fatimske tajne povjerio da Tajna nije u cijelosti objavljena. S time u svezi, Papa emeritus Benedikt XVI. obznanjuje – preko Tiskovnoga ureda Svete Stolice – „da nikada nije razgovarao s Dollingerom o Fatimi“ i jasno tvrdi da izjave koje se pripisuju prof.Dollingeru o ovoj temi „jesu čiste izmišljotine, posvema neistinite“ i odlučno potvrđuje: „Treća fatimska tajna u cijelosti je objavljena“.

Ovaj slučaj zbog toga je neobičan jer je posrijedi jedina izjava za tisak Benedikta XVI., od njegovog odreknuća od službe 28. veljače 2013. godine. Zašto je baš ovoj vijesti pripao toliko značaj: vijest su objavile jedne online novine, a ne neki „vodeći medij“? Nevjerodostojnim se posebice čini izjava da kardinal Ratzinger i Dollinger u toliko godina svojeg osobnog prijateljstva i suradnje nikada nisu govorili o Fatimi.

Neobično također i stoga što Vatikan za pontifikata pape Franje jedva da nešto demantira, čak ni one stvari gdje bi to bilo prijeko potrebno i itekako poželjno.
Nakon vatikanske izjave za tisak Dollinger je potvrdio svoju izjavu:

Ne mogu sebi objasniti demanti iz Rima.“

Katholisches.info potvrdio je s pomoću svjedoka Gottfrieda Kinigera da Dollinger nije tek godinama kasnije, nego već u jesen 2000. godine trećim osobama govorio o onome što je Maike Hickson objavila. Kratko pošto je Vatikan objavio Treću fatimsku tajnu u lipnju 2000. godine, Dollinger je ispričao o susretu s kardinalom Ratzingerom na kojemu su se dotakli i Fatime i objavljivanja Tajne. Pročelnik Kongregacije za nauk vjere tada je povjerio Dollingeru da Tajna nije u cijelosti objavljena.
Gttfried Kiniger posvjedočio je:

Ne znam više točan nadnevak“, rekao je Kiniger, „ali bilo je to još 2000. godine., to sam siguran. Još vidim tiskovnu konferenciju u Rimu kako ju je onda prenijela televizija. Na jesen sam kao i obično posjetio Dollingera s kojim sam već godinama sprijateljen. Tom prigodom mi je ispričao, kratko nakon tiskovne konferencije, da se susreo s kardinalom Ratzingerom, ondašnjim pročelnikom Kongregacije za nauk vjere. On je tada s njim čak i koncelebrirao, a to je nešto što Dollinger normalno ne čini, ali ga je Ratzinger na to pozvao. Nakon celebracije Dollinger je počeo razgovor s kardinalom o Fatimi i Trećoj tajni. Ratzinger mu je rekao: 'Što smo objavili, nije cijela tajna.' U sakristiji su bili i drugi svećenici, od kojih neki visoko u hijerarhiji kojima se kardinal između toga morao posvetiti. Potom se vratio Dollingeru i rekao mu: 'Tako nam je naloženo'. Ovu je rečenicu Dollinger ponovio. 'Tako nam je naloženo.' On je te riječi protumačio u smislu da je to Ivan Pavao II. tako želio i naredio. Na susretu kada mi je to Dollinger ispričao bile su nazočne i druge osobe, među njima i moji pratitelji.

Ovu je epizodu Dollinger više puta ponovio na našim susretima u godinama koje su slijedile. I tada su bile uglavnom nazočne druge osobe. To nije bila tajna, nešto što bi on tajio. Tako mu je kardinal rekao i tako je on i drugima govorio. Ponekad su sjedili za stolom svećenici i bogoslovi iz Bogoslovije Bratstva sv.Petra u Wigratzbadu. Ne poznajem njihova imena. U svakom slučaju, tijekom godina ovaj su opis čule brojne osobe. Ja osobno mogu posvjedočiti opis od jeseni 2000.godine. kada mi je to Dollinger prvi put rekao. I mogu posvjedočiti da mi je to isto tako tijekom godina još više puta ispričao. Za mene nema sumnje da je prof.Dollinger u kojega imam potpuno povjerenje stvar prenio posvema sukladno istini. Koji bi razlog imao da izmisli takav razgovor i takav sadržaj tako kratko nakon ondašnje tiskovne konferencije i potom ga još slobodno i otvoreno ispriča svakome tko ga je htio čuti. Da Benedikt nakon 16. godina najedanput poriče, to nikako ne mogu razumjeti. To mi se, štoviše, čini nevjerodostojnim. Zašto Rim to čini, ja to ne znam. Ja to sebi ne mogu objasniti. Čini se da bi se željelo staviti poklopac na Fatimu i time zaključiti stvar. Ali to ne ide. No ja ne znam zašto je Rim to tako učinio.“

Rimski demanti uslijedio je, što je vrlo neobično, tek 2016. godine premda je Dollinger već od 2000. godine ponavljao istu stvar, a prvi je put 2004. godine o tome i pisao. Vatikansko priopćenje za tisak potreslo je moralnog teologa koji je već bio u poodmakloj dobi. Kako mu se zdravstveno stanje pogoršavalo, na koncu nije više želio govoriti o toj stvari, potvrdila je Maike Hickson.

Od demantija imamo izjavu protiv izjave, a to dovodi do brojnih pitanja.

U nedjelju je preminuo svećenik koji je u cijelome svojem držanju bio ponizan, u svom cijelom načinu života skroman, a u obrani katoličke vjere borben svećenik. Svojim odlučnim i jasnim riječima o katoličkom moralnom nauku svećenik i moralni teolog Ingo Dollinger na njemačkom govornom području spada u velike svećenike našega vremena.

Requiescat in pace.

Tekst: Giuseppe Nardi